Životni ciklus vinograda počinje orezivanjem vinove loze. U našem vinogradu to obavljamo ručno.
Rezidba vinove loze ima za cilj:
obrazovanje osnovnog oblika stabla u mladim vinogradima,
održavanje obrazovanog čokota u dugom periodu rodnosti čokota, kako bi svi njegovi delovi bili zdravi, a svi organi loze pravilno raspoređeni u prostoru,
normiranje broja okaca, lastara i grozdova na čokotu,
regulisanje rasta i rodnosti, uspostavljanje i održavanje pravilnog odnosa između vegetativnog razvoja i visine prinosa,
zrelosti i kvaliteta grožđa.
Suzenje je prvi znak buđenja loze, a manifestuje se kao isticanje soka na rezovima na čokotu. Ova fenofaza počinje u rano proleće, a glavni uslov za njen početak je porast temperature od 7 do 10°C u tlu na 25 do 30 cm dubine, dok srednja dnevna temperatura vazduha treba treba da bude 8 do 10°C. Faza traje 15 do 30 dana.
U vinogradu se tokom ove faze izvode sledećii radovi: orezivanje i iznošenje pruća iz vinograda, popravka naslona, vezivanje čokota, zimsko prskanje, prehrana azotnim đubrivima.
Da bi ova fenofaza počela, srednja dnevna temperatura vazduha nekoliko dana treba da bude između 7 i 12°C.
Tokom ove fenofaze počinje otvaranje pupova, rast mladica, oblikuju se listovi, kolenca.
U vinogradu se izvode sledeći radovi: završava se vezanje lukova, ukoliko još nije obavljena sprovodi se zaštita pesticidima. Slede poslovi plevljenja, zalamanje zaperaka,
pinciranje rodnih mladica pre cvetanja. Kako mladice rastu sprovodi se i intenzivna zaštita protiv bolesti i štetočina.
Ovo je najosetljivija fenofaza razvoja loze. Za početak cvetanja nužan je porast temperature na minimalno 15°C, a optimum je 20-25°C. Uz povoljnu temperaturu poželjno je i sunčano vreme i lagani povetarac.
Zavisno o ekoloških uslova, u vinogradu cvetanje traje 10 do 20 dana.
br>
Tokom cvetanja najbolje je uopšte ne sprovoditi nikakve radove u vinogradu.
Za povoljan rast bobica idealne su temperature između 25 i 30°C uz dovoljno vlage. U zavisnosti od kultivaru i klimatskih prilika ova faza traje od 30 do 60 dana.
U vinogradu se tokom ove faze izvode sledeći radovi:
U zavisnosti od vremenskih uslova, uslova za pojavu bolesti i osetljivosti vinove loze, potrebno je izvršiti zaštitu od najopasnijih bolesti i štetočina.
Proređuju se grozdovi radi rasterećenja čokot od preobilnog roda i povećanja kvaliteta grozdova i bobica.
Početak faze dozrevanja uočava se prestankom rasta bobica i promenom boje kožice, koja ujedno postaje prozirna, opraši se maškom sa uočljivom mrežicom žila, kožica omekšava i postaje elastična. Količina šećera obično je od 15 do 25 %, dok je koncentracija ukupnih kiselina od 5 do 17 g/l.
Razlikujemo fiziološku zrelost, koja nastupa kada se odnos sećera i kiselina u bobicama više ne mijenja što je siguran je znak pune zrelosti grožđa,
i tehnološku zrelost; ako želimo svežija vina s manje alkohola pristupamo ranijoj berbi i obrnuto.
Prema već tradicionalnim rokovima berbe pojedinih sorti ali i po izgledu lišća (poprima žutu ili crvenu boju) i grozdova (bobice su mekane, pokrivene maškom, lako se otkidaju, sok se lepi za prste), i ukusu (slatke, tipične arome za kultivar) i mirisu grožđa vinogradari procenjuju kad bi trebalo početi sa berbom.
Najpouzdana metoda za određivanje tehnološke zrelosti grožđa i vremena berbe je utvrđivanje sadržaja šećera u grožđu i sadržaja ukupnih kiselina i njihov međusobni odnos. Kada se utvrdi da se količina šećera u moštu ne povećava može se početi s berbom.